|
21. januar 2010.
Pitaj-odgovaram! Nova influenza Hoće li virus stići i do mene? Koliko će života odneti? Šta je to H a šta N? Da li je svinjsko meso izvor zaraze? Kako se mogu zaraziti? virus influenze se širi brisom iz grla, nosa. Zaraženo lice prilikom kašlja ili kijanja ispušta u vazduh sitne kapljice brisa koje sadrže virus u sebi, a do tada zdrave osobe udisanjem, kroz te kapljice postaje inficirane. Tako izazivači bolesti, virus se kolonizuje u disajnim putevima i organima: u nosu, grlu, plućima gde intenzivno počinje da se rezmnožava. Iz kog razloga je dobio ime svinjski grip?
Na samom startu samo su svinje obolevale od ovog gripa. Bio je poznat već u 1930. godinama. Od tada on mutira i sad je uspeo na ljudima. I tako mutiran, širi se sa čoveka na čoveka. Veoma je mala mogućnost zaraze od svinja. Ne zove se samo svinjski grip već je dobilo i naziv nova influenza H1N1. Poznato je, i ptičji grip je nazvan H5N1. Šta je u stvari H i N? Influenzni virus je u stvari jedna enzimna molekula u jednoj belančevinskoj kori. Postoje tri vrste, A, B i C. U tip A spadaju virusi koji napadaju ljude i životinje i oni su izazivači pandemija. Ima li razloga za strah od virusa? Ako se zarazim, hoću li umreti? Svaki tip influenze ima svoje posebne karakteristike. Postoje oni koji samo na određene životinje utiču, (ptice, konje, svinje, foke) a vremenom se prilagode i ljudskom organizmu. Od nekih dobijemo samo kijavicu, curenje nosa nekoliko dana, od drugih nam se naglo poveća temperatura, sve nas boli i toliko može da nam iscrpi imuno sistem da dođebijemo i teža oboljenja. Ptičji grip H5N1 je obeležio veliki broj smrtnih slučajeva. Taj virus teže napada ljudski organizam. Prvi slučaj je zabeležen 2003.god. U 2008.god je bilo 353 registrovanih bolesnika od kojih je 221 osoba podlegla gripu. Ni jedna evropska žrtva nije zabeležena. Nova influenza lakše napada čoveka . U Mađarskoj je zabeleženo do sad 4000 sumljivih slučajeva, a jedna osoba je umrla od H1N1. Simptomi infekcije? Iznenadni porast temperature iznad 38 cel., kašalj, zapušen nos, glavobolja, bolovi u zglobovima, malaksalost, bezvoljnost kod dece. Uglavnom po nekim karakteristikama i poznavajući sebe, svako može razlikovati prisutnost virusa u svom organizmu od obične prehlade. Šta činiti da izbegnemo zarazu? Stroga lična higijena, pranje ruku i dezinfekcija površine zajedničkih predmeta na radnom mestu, u školi kao i kod kuće. Izbegavanje mase, upotreba maski. Da li je svinjsko meso izvor zaraze? Nikako. Kod pripreme /kuvanje, prženjem/ virus se uništi.
Hoće li virus biti prisutan u svakom gradu ili mestu? To se ne zna. Možde bude nekih mesta gde se neće niko registrovati kao oboleli od H1N1., alo to nije verodostojno stanje. Ono se uvlači na sve moguće načine svugde širom sveta. Ne treba paničiti, možda je naš organizam baš i imun na H1N1 pa smo bezbedni. Pozitivno gledati na stvari, to je veoma bitno. Može se desiti da postanemo samo prenosioci virusa. Vakcinacija ima veoma veliko značenje za zaustavljanje pandemije. U jednoj školi je speovedena vakcinacija kod đaka, tako da su oni bili efikasni i nemaju obolelu decu. Link na Vaš websajt ka ovom sajtu:Pošalji komentar
|
|